Novo. Zabavno. Svaki dan

ZAŠTO JE GLOGOVAC (48) UMRO TAKO BRZO? Ovo su simptomi bolesti pred kojom su doktori bili nemoćni!

4.097

Velikan srpskog glumišta i filmskog platna Nebojša Glogovac (49) jedan je od 10 do 15 osoba oboljelih od karcinoma pluća kod kojih su se simptomi ove bolesti pojavili kasno kada je već bilo teško izboriti sa njom.

Njega je bolest odnijela za samo dva mjeseca. Agresivan kancer pluća brzo je matastazama napao i njegovu jetru, zbog čega nije mogao da se operiše.

– U negdje 10 do 15 posto slučajeva, karcinom pluća ne daje nikave simptome već se slučajno otkrije pregledima drugim povodom. To može da se dogodio kod svih vrsta karcinoma pluća nevezano za tip. Bolest je takva, podmukla, a i kada ima simptome, nažalost, ona bude kasno otkrivena. Jer, ti simptomi najviše odgovaraju pušačkom bronhitisu ili hroničnom opstruktivnom bronhitisu pa ljudi kada imaju neku od te dvije bolesti ne sumnjaju da je došlo do pogoršanja jer se znaci bolesti zaista preklapaju, navodi jedan od stručnjaka za karcinom pluća, koji je, inače, bio upoznat s borbom Nebojše Glogovca.

Ovo oboljenje, koje je opisano još 1931. godine kao neobična bolest među rudarima koji su kopali rudu bakra, gvožđa i drugih metala, bilo je dosta rijetko prije šest decenija.

Danas je kancer pluća jedno od najčešćih i najsmrtonosnijih malignih oboljenja u Srbiji. Sa više od 5.500 oboljelih i više od 4.500 umrlih ta zemlja zauzima neslavno drugo mjesto na Starom kontinentu.

Stručnjaci tvrde da broj novooboljelih posljednjih desetak godina značajno raste u Srbiji, nasuprot većini zemalja u Evropi u kojima permanentno opada.

Rak pluća nastaje nekontrolisanim rastom i razmnožavanjema ćelija pokrovnog i žljezdanog epitela bronhija. Spada u zloćudnije tumore jer samo 5 do 15% bolesnika preživi pet godina i pored primijenjenog bilo kojeg oblika terapije.

S obzirom na tendenciju njegovog širenja, spada u izuzetno agresivne bolest. Naime, ubraja se u maligna oboljenja s lošom prognozom jer se oko 85% novih slučajeva otkriva u kasnoj, odmakloj fazi bolesti, kada je liječenje mnogo teže i manje efikasno. Svega 20% pacijenata kojima je bolest otkrivena u poodmakloj fazi može da se operiše, a jako veliki broj završi smrtno u prvoj godini.

Najčešće je maligno oboljenje od koga obolijevaju i umiru muškarci, ali se bilježi i značajan porast oboljelih žena. Procjenjuje se da jedan od 12 muškaraca dobije rak pluća, a jedna od 18 žena. Uglavnom obolijeva populacija starosti od 40 do 70 godina, ali se granica sve više pomjera ka mlađim osobama.

Simptomi ove bolesti, obično se javljaju tek kada je ona zahvatila i druge organe. Drugim riječima, bolest se uopšte ne ispoljava tegobama vezanim za pluća, nego za mjesto gdje je kancer metastazarirao – bol u glavi, nesvjestice, bol ispod desnog rebarnog luka, bol u kostima, stomaku…

Zbog svoje podmuklosti, zapravo, karcinom pluća je veoma često dugo prisutan bez ikakvih simptoma. S obzirom na to da visoki rizik od obolijevanja imaju hronični pušači, oni bi trebalo da se jave ljekaru ako neki od sljedećih simptoma traju duže od par nedjelja, iako ne moraju biti znak samo ove teške bolesti:

– kašalj koji ne prolazi tri nedjelje i duže,
– otežano disanje,
– dugotrajni bolovi u grudnom košu,
– sviranje u grudima naročito ako je sa jedne strane,
– iskašljavanje sukrvice ili krvi,
– zapaljenje pluća i bronhitis koji duže traju, ili se ponavljaju sa iste strane,
– promuklost koja traje više nedjelja,
– otežan prolazak hrane kroz jednjak i otežano gutanje,
– višenedjeljni “opšti” simptomi – preznojavanje ili gubitak apetita i tjelesne mase, malaksalost koje ranije nije bilo, povremene povišene temperature…

Najvažniji faktor rizika za obolijevanje od raka pluća je pušenje, a poseban značaj ima i genetska predispozicija, zatim pol, rasa, aerozagađenja… Skoro 90% oboljelih su pušači. Ukoliko osoba duži niz godina konzumira cigarete rizik obolijevanja je četiri do pet puta veći. Pasivni pušači, koji inače, udahnu 40% duhanskog dima, takođe, su u opasnosti. S tim u vezi jedina prava takozvana primarna prevencija jeste borba protiv pušenja, jer prestanak pušenja nakon 10 godina smanjuje opasnost od obolijevanja za 30 do 50%.